Sarajevo 96.5 MHz | Travnik 90.7 MHz | Zenica 87.7 MHz | Tuzla 95.4 MHz | Mostar 100.9 MHz | Bihać 99.1 MHz | Banja Luka 100.4 MHz

Kotor Varoš 91.6 | Fojnica 90.7 | Doboj 90.1 | Bužim 98.1 | Foča 101.7 | Stolac 88.7 | Višegrad, Goražde 95.9

Bugojno 100.1 | Sanski Most 102.2 | Bratunac 99.3 | Konjic 94.2 | Zavidovići 103.8 | Srebrenik 95.4

 

Slušajte uživo

Sudija Orie: Zločini zbog kojih je Mladić osuđen među najtežim u čovječanstvu

, Objavljeno u Vijesti

Izričući kaznu doživotne robije u prvostepenoj presudi bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, predsjedavajući Sudskog vijeća Haškog tribunala, sudija Alphonso Orie, konastatirao je da su zločini zbog kojih je Mladić osuđen među najtežim zločinima poznatim čovječanstvu.

Od 11 tačaka optužnice, Vijeće je presudilo da Ratko Mladić nije kriv za genocid u vezi s prvom tačkom koja se odnosi na šest općina u BiH, ali jeste za genocid u Srebrenici (druga tačka optužnice).

Proglašen je krivim i osuđen po pet tačaka optužnice i za zločine protiv čovječnosti, što se odnosi na: progone, istrebljenja, ubistva, deportacije, nehumana djela prislnog premještanja stanovništva.

Mladić je također proglašen krivim po još četiri tačke optužnice - za kršenje zakona i običaja ratovanja, a u okviru toga za terorisanje, ubistva, protivpravne napade na civile i za uzimanje talaca.

Prilikom odmjeravaja kazne, Sudsko vijeće je uzelo u obzir težinu počinjenih zločina.

- Zločini koji su počinjeni spadaju među najstrašnije zločine poznate čovječanstvo uključuju genocid i istrebljivanje kao zločin protiv čovječnosti - kazao je sudija Orie neposredno nakon što je izrekao presudu.

Sudsko vijeće nije uvažilo zahtjev odbrane da se Mladiću, prilikom odmjeravanja kazne, uzme u obzir većina predlaganih olakšavajućih okolnosti.

- Vijeće smatra da većina faktora koje odbrana navodi kao olakšavajuće okolnosti imaju malu ili nikakvu težinu - riječi su sudije Oriea.

Presuda Ratku Mladiću izrečena je danas u Haškom tribunalu nakon šest i po godina od hapšenja.

Izricanje presude on je pratio u sudnici, ali je u jednom trenutku udaljen zbog incidenta u kojem je vrijeđao Sudsko vijeće, govoreći da je laž sve što je do tada u sažetku obrazloženja pročitao sudija Orie.

Maldić je uhapšen 26. maja 2011. godine u Srbiji, a u Haški tribunal prebačen 31. maja.

Suđenje u ovom predmetu počelo je 16. maja 2012. godine, a Pretresno vijeće Haškog tribunala saslušalo je 377 svjedoka, od kojih 169 svjedoka Tužilaštva i 208 odbrane.

Završne riječe izrečene su od 5. do 15. decembra 2016. godine i tada je Tužilaštvo zatražilo izricanje doživotne zatvorske kazne, a odbrana oslobađajuću presudu.

Presuda koja je izrečena danas u postupku protiv Ratka Mladića posljednja je prvostepena presuda koju je izrekao Haški tribunal prije zatvaranja ove institucije, predviđenog krajem ove godine.

U 11 tačaka optužnice protiv Mladića navedeno je između ostalog da je, počevši od dana koji su neposredno prethodili 11. julu 1995., pa sve do 1. novembra 1995. godine, on učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu eliminiranja Bošnjaka u Srebrenici, i to ubijanjem muškaraca i dječaka, kao i prisilnim odvođenjem žena, djece i jednog dijela starijih muškaraca iz tog područja.

Navedeno je i da je tokom maja i juna 1995. godine Mladić učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu uzimanja pripadnika Ujedinjenih nacija kao talaca kako bi se NATO prisilio da se uzdrži od vazdušnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba.

Mladića je također optužnica teretila za krivičnu odgovornosti nadređenog u skladu s članom 7(3) Statuta za zločine navedene u optužnici, između ostalog, da je znao ili imao razloga da zna da se snage pod njegovom efektivnom kontrolom spremaju da počine zločine ili da su ih već počinili, a nije preduzeo mjere da spriječi činjenje zločina ili da kazni počinioce tih zločina.

Zločini koji se navode u optužnici uključuju između ostalog: ubijanje bosanskih muslimana i bosanskih Hrvata, uključujući vodeće pripadnike tih grupa; na primjer ubistvo 144 osobe u Biljanima (općina Ključ), ubistvo više od 200 zatočenika u Kazneno-popravnom domu Foča, ubistvo oko 150 ljudi u logoru Keraterm pored Prijedora i ubistvo najviše 140 zatvorenika u logoru Sušica, pored Vlasenice.

Zatočenje hiljada Bošnjaka i bosanskih Hrvata u zatočeničkim objektima u uslovima smišljenim tako da dovedu do njihovog fizičkog uništenja, također su mu stavljeni na teret u optužnici. Navedeni objekti uključuju logor Manjača (pored Banja Luke), logore Omarska, Keraterm i Trnopolje (pored Prijedora), KP dom u Foči i logor Batković pored Bijeljine.

Ubijanje više od 7.000 muškaraca i dječaka Bošnjaka iz Srebrenice putem organiziranih pogubljenja, uključujući ubistvo više od 1.000 muškaraca u jednom velikom skladištu u selu Kravice i pogubljenje još 1.000 muškaraca pored škole u Orahovcu.Bezobzirno razaranje privatne imovine i javnih dobara, uključujući spomenike kulture i sakralne objekte, kao što su brojne džamije širom BiH, također je navedeno u optužnici.

Tu su ubistva koja su bila dio cilja širenja terora među civilnim stanovništvom Sarajeva provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja, u periodu od 12. maja 1992. do novembra 1995. godine, uključuju granatiranje pijace “Markale” 5. februara 1994., kada je poginulo 66, a ranjeno više od 140 osoba.

- Pretresno vijeće je 15. aprila 2014. donijelo usmenu odluku u skladu s pravilom odbacivši Mladićev zahtjev za oslobađanje od optužbi. Žalbeno vijeće je 24. jula 2014., odbacilo žalbu Mladićeve odbrane (podnesena povjerljivo u odnosu na tačke optužnice 1 i 2 - genocid) i potvrdilo odluku prema pravilu. Izvođenje dokaza odbrane počelo je 19. maja 2014. Posljednji svjedok odbrane završio je svoje svjedočenje 16. augusta 2016. – podsjetili su u međuvremenu iz Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

(FENA)

ocijeni
(2 glasova)